Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
Eko avantura: 9. epizoda (R)
06:26
Srpska muzika kroz vekove: Praška škola (R)
06:38
Promis: Prava doza (R)
06:52
Putevi rimskih imperatora: Konstantinova zadužbina, Medijana (R)
07:30
Nauka kroz priče: Šta je život (R)
07:36
Profesionalci: Dušan Keckarević (R)
08:02
Kina u Fokusu 2009-prizori iz Kine: Peščani brežuljak Ming San i jezero mladog meseca (R)
08:26
Rezervati prirode, parkovi za prirodu i ljude: Kikinda grad sova (R)
08:50
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 1-10 (R)
09:02
Čemu toliko buke?: 3D bioštampa (R)
09:25
Srpski akademici: Svetislav Božić (R)
10:00
Studio znanja: Stubovi vere (R)
10:56
Svetski: lekcija 2 Mišević (R)
11:06
Arhitektura danas: Arhitektura u kontekstu (R)
11:30
EDU global: 207 (R)
12:00
Eko avantura: 9. epizoda (R)
12:26
Srpska muzika kroz vekove: Praška škola (R)
12:38
Promis: Prava doza (R)
12:52
Putevi rimskih imperatora: Konstantinova zadužbina, Medijana (R)
13:30
Nauka kroz priče: Šta je život (R)
13:36
Profesionalci: Dušan Keckarević (R)
14:02
Kina u Fokusu 2009-prizori iz Kine: Peščani brežuljak Ming San i jezero mladog meseca (R)
14:26
Rezervati prirode, parkovi za prirodu i ljude: Kikinda grad sova (R)
14:50
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 1-10 (R)
15:02
Čemu toliko buke?: 3D bioštampa (R)
15:25
Srpski akademici: Svetislav Božić (R)
16:00
Studio znanja: Stubovi vere (R)
16:56
Svetski: lekcija 2 Mišević (R)
17:06
Arhitektura danas: Arhitektura u kontekstu (R)
17:30
EDU global: 207 (R)
18:00
Porcelan je, zapravo, najfiniji proizvod srodan keramici, nastao pečenjem na veoma visokim temperaturama, kako bi se dobila staklasta glatka struktura bez sitnih pora. Ukoliko je tanak, on je beo i poluprovidan.... Porcelan potiče iz Kine, gde je počeo da se proizvodi u vreme dinastije Tang, koja je vladala od sedmog do desetog veka. Takav, najtvrđi, obično se ne koristi za izradu predmeta za kućnu upotrebu. Druga, nešto mekša varijanta, potiče iz 13. i 14. veka, takođe iz Kine, a u engleskom jeziku se za nju koristi termin china. Porcelan je bio pravljen od kaolina i pergmatita, specijalne vrste granita. U srednjem veku kineski porcelan stiže do Evrope. Domaći grnčari, međutim, nisu uspevali da ga proizvedu ni da otkriju njegov sastav, pa su u kombinaciji gline i različitih vrsta stakla dobijali loše kopije, takozvani veštački porcelan.
18:50
Život čine male stvari, sitnice koje mogu da nam ga ulepšaju ili zagorčaju. U našim međuljudskim i porodičnim odnosima često previđamo na koji način naše ponašanje utiče na one sa kojima živimo, radimo, kojima smo komšije.... Mislite o sitnicama, jer život nikada nije ni tako lep ni tako ružan kako o njemu mislimo, a svakako je suviše kratak da ga ne ispunjavamo onim lepšim i pozitivnijim sadržajima makar to bile i sitnice. Gospođa Razumenka ide u pozorište sa novim komšijom, Miletom, ali to krije od dece koja žive u inostranstvu i od svoje najbolje prijateljice.
18:54
U seriji (Ne)obično o biljkama, iz ciklusa „Biljke u narodnoj poeziji“, stručni saradnik botaničke bašte Jevremovac, Jasmina Bjelić-Mesaroš, govori o biljkama koje je narodna tradicija povezivala sa nebom i bogovima...
19:10
Jovan Žujović (1856-1936) utemeljivač geološke nauke u Srbiji, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, političar, ministar, predsednik Srpskog geološkog društva... Naučnik svetskog ugleda, bavio se i arheologijom, paleontologijom, petrografijom i agrogeologijom.... Posle završenog fakulteta na Sorboni i Antropološke škole, prvi školovani geolog, arheolog i antropolog, postao je profesor geologije i mineralogije na novoformiranoj Katedri za geologiju u Beogradu. Izradio je prvu geološku kartu Srbije, napisao nekoliko udžbenika, štampao naučne radove u domaćim i stranim časopisima, osnovao Geološki zavod, pokrenuo stručni časopis, formirao Srpsko geološko društvo... Kada je 1905. godine osnovan Beogradski univerzitet, Jovan Žujović je bio jedan među osam predavača, koji su birali ostali nastavni kadar.
19:20
Očima prirode: Bljesak skrivene lepote
19:33
U drugoj epizodi serijala Zeleni časovnik saznaćete u kom se gradu dobija novac ako na posao, umesto kolima, putujete biciklom kao i to gde su naučnici izolovali bakteriju koja može da razlaže plastiku. Saznaćete i da li će u budućnosti biti nestašice vode, gde raste biljka mesožderka, koja lovi i jede čak i glodare i na koji način društvene mreže pomažu u pronalaženju novih vrsta biljaka.... Porast broja stanovnika planete i nekontrolisane navike potrošača vode, uslovile su da narednih decenija očekujemo borbu sa ozbiljnim nedostatkom sveže pijaće vode. Ekipa Zelenog časovnika istraživala je koliko je Srbija zaista bogata vodom, koliko umemo da je štedimo i koliko vode više u proseku po stanovniku trošimo od drugih evropskih država. Kapaciteti izvora vode u Srbiji nisu dovoljno istraženi ni eksploatisani. Vodimo vas na istok naše zemlje, gde smo u okolini Petrovca na Mlavi, obišli izvore lekovite, pijaće i termalne vode. U emisiji vas upoznajemo i sa teorijom da u svakoj čaši pijaće vode danas, ima najviše molekula mokraće dinosaurusa, odnosno vode koja je prošla kroz njihova creva. Našim gledaocima, pružamo uvid u aktuelne liste novootkrivenih biljaka. Razmatramo i ideju o smanjenju zagađenja plastičnom ambalažom i objašnjavamo po kom sistemu Danska teži da uskoro postane prva država sveta koja proizvodi stopostotnu organsku hranu.
20:00
Ovaj dokumentarni serijal na najlepši način predstavlja kinesku hranu, a kineska kulinarska kultura u međunarodnim okvirima još jednom dobija interpretaciju i promociju.... Kineska hrana u emisijama Zalogaj Kine, nadilazi okvire kulinarstva, dajući još jedno viđenje kineske civilizacije. Serijal je nakon emitovanja dobio visoku ocenu publike i proglašen je za jedan od deset najuticajnijih dokumentaraca u Kini 2018. i 2019. godine.
20:50
Ako ste čuli (i poverovali) da je nešto dobro samo zato što dolazi iz prirode, da je jako dobro za vaše zdravlje da jedete samo sirovu hranu, ne pijete mleko ali da uzimate zeolit ili petrolej ili čist limunov sok našte srca, razmislite još jednom.... Ovakve tvrdnje, od kojih nas deli samo par klikova na internet pretraživačima, nauka nije potvrdila. Među njima ima i opasnih. Zablude umeju da uzmu danak- u zdravlju, međuljudskim odnosima, novcu. Neke od njih raskrinkavamo uz pomoć dr Zorana Vujčića, profesora Hemijskog fakulteta u Beogradu, i Spasoja i Stanoja Hemića, velikih obožavaoca istine i interneta.
21:03
Anksioznost je veoma neprijatno osećanje, ali se može prevazići i sa njom se normalno može funkcisati u životu.... Niko nije u potpunosti zaštićen od mogućnosti da može imati probleme vezane za mentalno zdravlje. Česta izloženost stresu je faktor rizika da osoba razvije neki psihološki problem, jer mehanizmi prevladavanja, koje svi mi imamo u različitim formama, ponekad nisu dovoljni da se izađe na kraj sa stresom, koji prevazilazi naše kapacitete. Preliminarni podaci govore da se zastupljenost simptoma vezanih za anksioznost među opštom populacijom povećao nakon pandemije, kod mladih se čak i udvostručio. Svaki peti adolescent pati od simptoma anskioznosti. Kod anksioznih osoba fizički strah prešao je granicu fiziološkog delovanja i prešao u anksioznost. Preterana i neopravdana briga može uništiti život. Psihološki simptomi anksioznosti su preterana plašljivost i strepnja, osećaj unutrašnje napetosti ili nemira, oslabljena koncentracija, razdražljivost, pojačana osetljivost na buku, smetnje spavanja, oslabljeno pamćenje, često zbog oslabljene pažnje i koncentracije. Osobe koje pate od anksioznosti suočavaju se bez razloga sa osećajem panike, i to u situacijama u kojima većina ljudi nikad ne bi osetila strah. Ove epizode praćene su izuzetno neprijatnim fizičkim simptomima, poput gušenja, ubrzanog rada srca, snažnog pritiska u grudima, suvoća usta, poteškoće pri gutanju, nelagoda u stomaku, nadutost, učestalo mokrenje, oslabljena seksualna želja, šum u ušima, osećaj ošamućenosti, trnci u nogama i rukama, drhtanje ruku kao i strahom da će napad panike dovesti do smrti ili potpunog gubitka kontrole. Ovaj poremećaj remeti svakodnevne aktivnosti i povećava rizik od nastanka mnogih psihosomatskih bolesti. Aktuelna istraživanja se bave i utvrđivanjem veze između anksioznosti i određenih delova mozga, čiji poremećen rad može biti uzrok ovog poremećaja kod nekih osoba. Glavno obeležje anksioznosti su strah i prekomerna briga, koja nam svakako ne nedostaje proteklih godina. Često ljudi ne prepoznaju anksioznost nego prepoznaju da im sa telom nešto nije u redu. Anksioznost kao osećanje nastaje zato što mi zaista procenjujemo da nismo u stanju da izađemo na kraj sa nekim životnim situacijama. U emisija dr med. Aleksandra Bubera Ninić, psihijatar - psihoterapeut pojašnjava kako da prepoznamo i prevaziđemo anksioznost. Gledajući emisiju saznajte kako pravilno disati kada ste anksiozni? Šta je to prokrastinacija i na koji način da ne odlažete obaveze.
21:30
Serijal donosi priče o čuvenoj Mim Bižić, o jednom od vodećih srpskih lidera Aleksu Mačeskom i o velikim dobrotvorima Branku Tupanjcu, Milici Govedarici, dr Nenadu Janićijeviću i Milanu Teofiloviću.... Upoznajemo istaknute biznismene iz Silikonske doline, kao što su Saša Novaković, Tihomir Bajić, Voja Lalić, Brano Perković i Nina Monte Karp. Film i serijal rađeni su u koprodukciji između Optimistik filma i RTS-a. Reditelj i producent je Željko Mirković. Izvršni producenti su Đorđe Jovičić, Mikan Velinović, Borislav Jovičin. Narator je glumac DŽek Dimič, a scenario potpisuju Miloš Rastović, Marko Lopušina i Željko Mirković.
22:00
Ponovo smo sa vama i otkrivamo šta je novo i interesantno u nauci i tehnologiji...
22:30
U drugoj epizodi Razmišljanje o večnom i polaznom koncept vremena razmatran je kroz prizmu barokne epohe.... To je svet policentričnosti u kome je pitanje temporalnosti čvrsto utkano u likovnim i literarnim i duhovnim aspektima baroka. Kako je barokni čovek video sebe u ogledalu vremena? Šta su vanitas prizori? Na koji način su geografska otkrića i naučne teorije doprineli da se protok vremena u baroku shvati drugačije u odnosu na prethodne epohe? Zbog čega su preobražaj tela i sveta i opsednutost strastima duše postali toliko prisutni tokom 17. i 18. veka.
23:00
Priču počinjemo malim ogledom o liberalnom kapitalizmu, u gradu bez građana, sa istorijom bez vremena, festivalom bez festivala. Počinjemo u Dubrovniku, gde upoznajemo Bracu Dimitrijevića, jednog od retkih umetničkih anđela koji stoje na samom vrhu igle umetnosti s kraja 20. i početka 21. veka. U priči o Braci i sa Bracom, za trenutak zastajemo da čujemo tri rašomonske priče o Jozefu Bojsu, njegovoj poseti Beogradu 1974. godine, nastupu na Aprilskim susretima i SKC-u i svemu što se potom dogodilo...
23:30
Naših nadrealista je bilo trinaest i svi su bili obeleženi školovanjem tokom Prvog svetskog rata, kada su se našli među 4.000 naših đaka koji su poslati u Francusku, odnosno Švajcarsku, da uče.... Tamo se upoznaju sa najmodernijim umetničkim i političkim idejama, a potom i sami formiraju svoju nadrealističku grupu. Pratimo kako su od marginalizovanih stvaralaca i pobunjenika, kakvi su bili krajem dvadesetih godina prošlog veka, preko aktivizma i angažovanja pre i tokom Drugog svetskog rata, neki od njih postali vodeći učesnici vlasti nakon 1945. godine.
00:00
Kina, Priča o porcelanu: Druga emisija (R)
00:50
Sitnice svakodnevnice: Pozorište (R)
00:54
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 2-10 (R)
01:10
Istorija nauke: Jovan Žujović (R)
01:20
Očima prirode: Bljesak skrivene lepote (R)
01:33
Zeleni časovnik: Druga emisija (R)
02:00
Zalogaj Kine: Četvrta emisija (R)
02:50
Hemija razbija mitove: Gluten (R)
03:03
Dekodiranje nauke: Anksioznost (R)
03:30
Teslin narod: Treća emisija, ciklus 02 (R)
04:00
Naučni portal: em.91 (R)
04:30
Vreme kroz vekove: Razmišljanje o večnom i prolaznom (R)
05:00
Put u budućnost: Braco i tri priče o Bojsu (R)
06:00
Kina, Priča o porcelanu: Druga emisija (R)
06:50
Sitnice svakodnevnice: Pozorište (R)
06:54
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 2-10 (R)
07:10
Istorija nauke: Jovan Žujović (R)
07:20
Očima prirode: Bljesak skrivene lepote (R)
07:33
Zeleni časovnik: Druga emisija (R)
08:00
Zalogaj Kine: Četvrta emisija (R)
08:50
Hemija razbija mitove: Gluten (R)
09:03
Dekodiranje nauke: Anksioznost (R)
09:30
Teslin narod: Treća emisija, ciklus 02 (R)
10:00
Naučni portal: em.91 (R)
10:30
Vreme kroz vekove: Razmišljanje o večnom i prolaznom (R)
11:00
Put u budućnost: Braco i tri priče o Bojsu (R)
11:30
13 nemogućih: Višak realnosti (R)
12:00
Kina, Priča o porcelanu: Druga emisija (R)
12:50
Sitnice svakodnevnice: Pozorište (R)
12:54
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 2-10 (R)
13:10
Istorija nauke: Jovan Žujović (R)
13:20
Očima prirode: Bljesak skrivene lepote (R)
13:33
Zeleni časovnik: Druga emisija (R)
14:00
Zalogaj Kine: Četvrta emisija (R)
14:50
Hemija razbija mitove: Gluten (R)
15:03
Dekodiranje nauke: Anksioznost (R)
15:30
Teslin narod: Treća emisija, ciklus 02 (R)
16:00
Naučni portal: em.91 (R)
16:30
Vreme kroz vekove: Razmišljanje o večnom i prolaznom (R)
17:00
Put u budućnost: Braco i tri priče o Bojsu (R)
17:30
13 nemogućih: Višak realnosti (R)
18:00
RTS LAB
18:30
Lovac na znanje nastavlja da traži pojedince koji su u ime nauke izuzetni. Nalazi neverovatne umove koji pomeraju granice...
19:00
U deset polučasovnih emisija psiholog Ana Mirković razgovara sa roditeljima i decom o tome koje nam je promene u ponašanju donela digitalna era, koliki su problem nasilje na društvenim mrežama, onlajn izazovi, vrbovanje i prevare u digitalnom prostoru, kako sačuvati dokaze o maltretiranju, koje sve mogućnosti učenja nam obezbeđuju digitalne tehnologije i ima li privatnosti na internetu.... Serija Porodična mreža deo je projekta Bezbednost dece na internetu koji se realizuje uz finansijsku podršku i u saradnji sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija.
19:30
Prirodno je da pobegnete iz grada i odete u prirodu. Prirodno je da ste se zasitili poslom. Prirodno je da vam dosade klišei. Prirodno je da vas zamore fraze. Prirodno je da počnete da mrzite rokove, sastanke, telefone. Prirodno je da bar jednom u godini šefu kažete: Ja odlazim! Prirodno je da pobegnete iz grada i odete u prirodu.... Ako do sada sve ovo niste probali, niste imali kada i gde, onda gledajte: Dokumentarno zabavno-putopisni serijal Sasvim prirodno P.S. Ako vam sve ovo ne treba u životu, onda znači da ste jedan neprirodan i dosadan čovek.
20:00
Fantastična planeta obletela je tri kontinenta kako bi zabeležila kako su različite kulture odgovorile na različite izazove.... Vladimir Banić putovanje u kome traga za odgovornošću u današnjem svetu započinje na Islandu. Ova zemlja je jedna od najteže pogođenih svetskom ekonomskom krizom 2008. Na malenom Islandu preko deset hiljada porodica je ostalo bez krova nad glavom jer su se bankari igrali sudbinama ljudi. Ipak, ova zemlja je i jedina koja je nakon ove svetske krize svoje bankare i uhapsila. Banić razgovara sa onima koji su ostali bez krova nad glavom, ali i tužiocem koji je bankare stavio u zatvor. Autor emisije posle Islanda putuje u Ruandu, zemlju koju je krajem prošlog veka obeležio genocid nad Tutsima koji je užasnuo ceo svet. Kako se zemlja oporavila, kakva je odgovornost političara, a kakva međunarodne zajednice objašnjavaju dvoje Tutsa, fudbaler najpoznatijeg kluba u Kigaliju, kome je to spasilo život, i sa ženom koja se sa tek rođenom bebom danima krila u tajnoj prostoriji u crkvi. Oboje su jedva izvukli živu glavu. Poslednji sagovornik Fantastične planete u Ruandi je političar koji je pripadnik Hutua. Na kraju ekipa Fantastične planete donosi priču o odgovornosti običnog čoveka čiji postupci svakog dana obezbeđuju sigurnost za stotine hiljada putnika koji lete sa ili na aerodrom u Istanbulu. Vladimir Banić i emisija RTS-a dobili su pristup aerodromu kakav nisu dobijale ni domaće turske televizijske stanice i razgovarali su sa ljudima koji brinu o bezbednosti i pronalaženju sumnjivih putnika i predmeta, zatim o onima koji su zaduženi za letelice i na kraju sa timovima koji brinu o bezbednosti na pistama.
20:57
Smatra se da, svesno ili nesvesno, dnevno donosite više hiljada odluka. Možda vam se čini da neke od njih nisu bile najpametnije. Gledaoci kanala “RTS Nauka” će se u ovoj epizodi animiranog serijala “Nauka kroz priče” saznati kako teče proces odlučivanja, zašto je povezan sa ljudskom evolucijom, šta je brzo, a što sporo odlučivanje. U svakom slučaju, ako se odlučite za “Nauku kroz priče”, to svakako neće biti pogrešno...
21:02
Koliko puta dnevno izgovorimo da nemamo vremena ili da negde ne možemo da stignemo? Dani nam brzo prolaze, mislimo na naše najbliže, ali da li zaista poznajemo emocije naše dece, supružnika, roditelja...... U stalnoj trci za obavezama, ponekad – možda kada je već kasno, saznamo da u porodici neko ima anoreksiju, depresiju, suprug ozbiljnu krizu srednjih godina, kćerka sindrom izgaranja na poslu a sin tinejdžer suicidne namere… Serijal RTS Nauke „U mojoj glavi“ svake srede od 21 govori o brojnim istinitim pričama, životima svih nas i otkriva kako naći izlaz kada se čini da izlaza nema.
21:32
Srpska ramonda – endemska vrsta biljke vaskrsnice koja potiče još iz doba tercijara, nakon dugih perioda dehidracije, kada se naizgled potpuno osuši i deluje kao da nema načina da oživi, može da obnovi svoje metaboličke funkcije samo dan nakon kiše ili zalivanja. Ovaj fenomen inspirisao je naše naučnike da pretpostave da bi svojstva cveta mogli da primene prilikom lečenja obolelih od Parkinsonove i drugih neurodegenerativnih bolesti, kao što su amiotrofična lateralna skleroza (ALS), Alchajmer i Hantingtonova bolest.... Na koji način bi srpska ramonda mogla da pomogne u borbi protiv ovih oboljenja – gledajte u šesnaestoj epizodi serijala “PROMIS”.
21:44
Na planini Rudnik, koja je samo oko 100 kilometara daleko od Beograda, čovek je živeo i obitavao više hiljada godina. Arheolozi uživaju u pronađenim predmetima, a geolozi i rudari takođe.... Trenutno je aktivan rudnik srebra, olova i cinka koji se podzemno eksploatišu. Ulazak u jamu je poseban doživljaj. Sami ste sa sobom, a oko vas vidite samo ono što je osvetljeno lampom. Možda vam se čini da sam preterao, ali su ovo reči mog snimatelja. U pravu je direktor Rudnika Aca Ilić, koji kaže da je rudarenje posao sa sadam kora. Uvek se radujem ulasku u jamu jer su ljudi posvećeni jedan drugom, daće sve što imaju i dobiće sve što nemaju. Reči “ne mogu” ili “izvini” u rudniku ne postoje. U borbi sa kamenom u tako skučenom prostoru mora se biti obazriv jer svaka greška može biti kobna.
22:00
Šta bi se dogodilo sa kosmosom da je opstala prvobitna simetrija – podjednak broj čestica i antičestica? Da li je princip simetrije i dalje svevažeći u kosmosu? Zašto je simetrija utkana u sve temeljne fizičke zakone? Šta to sprečava da simetrija i asimetrija postoje jedna nezavisno od druge? Da li bi bez simetrije u vremenu isti uzroci imali danas jedne, a sutra druge posledice? Možemo li zaključiti da se simetrija i asimetrija nadmeću u prirodi, nauci i umetnosti?... Akademik Nemanja Kaloper je diplomirao na Fakultetu za Fiziku Univerziteta u Novom Sadu. Doktorsku tezu iz teorijske fizike odbranio je na Univerzitetu Minesote u Mineapolisu. Radi u oblasti kosmologije, kao što su kosmološka konstanta, kosmološki horizonti događaja i fizika crnih rupa. Redovni je profesor Odeljenja za fiziku Univerziteta Kalifornije u Dejvisu. Član je Američkog društva fizičara i Srpske akademije nauka i umetnosti – Odeljenja za matematiku, fiziku i geo-nauke. Simetrija je osnovna i nama još nedokučiva tajna, nešto nalik, gramatičkim pravilima, jezika prirode, kaže akademik Kaloper, koji nam u emisiji razotkriva tajne simetrije.
22:31
Zenitistička revolucija duha, misli i osećanja u žiži interesovanja šire javnosti i naučnih krugova!... U kojoj meri je Zenitovo nasleđe vitalno? Kako nove generacije istraživača mogu da daju svoj doprinos ovom kulturnom fenomenu? Zaokružen je jedan vek od kada je u Zagrebu, 1. februara 1921, objavljen prvi broj internacionalne revije za umetnosti i kulturu Zenit. Tokom nepunih šest godina postojanja i ukupno 43 štampana broja, Zenit je imao ulogu programskog glasila u kome je ljubomir Micić definisao i promovisao zenitizam, avangardni pokret čiji je bio idejni tvorac i predvodnik. Između dva svetska rata, Zenit je povezao Zagreb i Beograd, koji su se upisali na mapu radikalnih zbivanja u kulturi i umetnosti Evrope i sveta. Sa ljubomirom Micićem i njegovim bratom Brankom ve Poljanskim, ali i brojnim saradnicima iz sfere književnosti, filma i likovnih umetnosti, časopis Zenit je u periodu od 1921. do 1926. godine bio jedan od važnih čvorišta avangardnih ideja na prostorima Kraljevine Jugoslavije. Danas je prihvaćen stav da je Zenit bio platforma za transnacionalno umrežavanje ideja, a ljubomir Micić prava multimedijalna ličnost: književnik, kritičar, prevodilac, propagator ideja i programa zenitizma, organizator značajnih izložbi, ali i strastveni kolekcionar radova iz epohe avangardnih umetnosti. Iako je imao vizonarske ideje, Micić je često nailazio na neprihvatanje i nerazumevanje sredine u kojoj je živeo i stvarao. Povodom jubileja, dr Irina Subotić i dr Bojan Jović uredili su sveobuhvatni dvojezični zbornik, u kome 30 autora predstavlja teme podeljene u pet celina: zenitizam u ključu avangarde, istorijski okviri, transnacionalni kontekst, zenitizam u svetlu novih tumačenja i zenitistička baština,organizovane su tribine i nekoliko izložbi od kojih izdvajamo aktuelnu Zenitistima celog svetau Narodnom muzeju u Beogradu. Uz razgovor sa prof. dr Irinom Subotić istoričarkom umetnosti, koja se u svojim dugogodišnjim istraživanjima bavila upravo značajem i značenjem zenitizma na našim prostorima i lično poznavala ljubomira Micića, sa dr Bojanom Jovićem istoričarem književnosti koji je mapirao glavne tačke strujanja avangardnih ideja između dva svetska rata i zenitističke refleksije u kinematografiji i književnosti, sa prof. dr Jerkom Denegrijem istoričarem umetnosti o pojmu kritičara na delu i protagonistima zenitizma u vizuelnim umetnostima, kao i sa Gordanom Stanišić, autorkom izložbe u Narodnom muzeju, predstavljamo igrano-dokumentarnu emisiju 100 godina časopisa Zenit Redakcije za nauku ONP.
23:00
U RTS ordinaciji očekuju vas teme u vezi sa očuvanjem zdravlja u vreme hladnih dana. Poznati voditelj RTS-a pripremaće novo ukusno i zdravo jelo, od stručnjaka za terapiju bola saznaćete kako se sve mogu tretirati bolni zglobovi i na kraju će na 5 pitanja u vezi sa hirurškim lečenjem gojaznosti odgovoriti hirurg.... Prvi deo emisije Kuvarski izazov biće za voditelja i novinara RTS-a Stefana Popovića. On će se potruditi na napravi verziju pilećih ćufti koje do sada nije pripremao, a govoriće i o tome sa kakvim se zdravstvenim izazovima i problemima susretao. Zašto je jelo zdravo objasniće nutricionista Ana Todorović. U Ordinaciji će biti reči o bolnim zglobovima. Saznaćete koje kreme mogu pomoći, kako napraviti obloge koje utiču na to da se bol smanji, kako postupati sa lekovima protiv bolova i koliko su opasni, ali i koje su savremene terapije dostupne. Sve će razjasniti dr Vladan Milošević, anesteziolog i stručnjak za terapiju bola. 5 pitanja u vezi sa hirurškim lečenjem gojaznosti postavićemo doc. dr Ognjanu Skrobiću, hirurgu iz Univerzitetskog kliničkog centra Srbije. On će govoriti o tome koliko je operacija smanjenja želuca bezbedna, zašto neki ljudi nikako drugačije ne mogu smršati, šta se sve može pokušati pre operacije i još mnogo toga korisnog.
00:00
RTS LAB (R)
00:30
Pola veka animacije u Srbiji 11. epizoda (R)
01:01
Porodična mreža: Izazov je odupreti se izazovima na društvenim mrežama (R)
01:30
Sasvim prirodno: Stara planina, Timok, Zaglavak, Budžak 1.deo (R)
02:00
Fantastična planeta: Odgovornost (R)
02:57
Nauka kroz priče: Zašto donosimo pogrešne odluke (R)
03:02
Na skriveno te vodim mesto dr Vojislav Pavlović (R)
03:32
Promis: Ramondini proteini (R)
03:44
Čovek i kamen: Rudnik (R)
04:00
Nauka 50: Simetrija (R)
04:31
Nauka 2021: 100 godina časopisa Zenit (R)
06:00
RTS LAB (R)
06:30
Lovac na znanje: Da li naš organizam počinje da ludi? (R)
07:00
Porodična mreža: Izazov je odupreti se izazovima na društvenim mrežama (R)
07:30
Sasvim prirodno: Stara planina, Timok, Zaglavak, Budžak 1.deo (R)
08:00
Fantastična planeta: Odgovornost (R)
08:57
Nauka kroz priče: Zašto donosimo pogrešne odluke (R)
09:02
U mojoj glavi: Petnaesta epizoda (R)
09:32
Promis: Ramondini proteini (R)
09:44
Čovek i kamen: Rudnik (R)
10:00
Nauka 50: Simetrija (R)
10:31
Nauka 2021: 100 godina časopisa Zenit (R)
11:00
RTS ordinacija: 7c, em. 8 (R)
12:00
RTS LAB (R)
12:30
Lovac na znanje: Da li naš organizam počinje da ludi? (R)
13:00
Porodična mreža: Izazov je odupreti se izazovima na društvenim mrežama (R)
13:30
Sasvim prirodno: Stara planina, Timok, Zaglavak, Budžak 1.deo (R)
14:00
Fantastična planeta: Odgovornost (R)
14:57
Nauka kroz priče: Zašto donosimo pogrešne odluke (R)
15:02
U mojoj glavi: Petnaesta epizoda (R)
15:32
Promis: Ramondini proteini (R)
15:44
Čovek i kamen: Rudnik (R)
16:00
Nauka 50: Simetrija (R)
16:31
Nauka 2021: 100 godina časopisa Zenit (R)
17:00
RTS ordinacija: 7c, em. 8 (R)
18:00
RTS LAB
18:30
Serijal Putevi rimskih imperatora Kulturno-umetničkog programa posvećen je antičkom kulturnom nasleđu na tlu Srbije koje čini veoma važan segment naše kulturne baštine.... Emisije serijala posvećene su gradovima i carskim palatama koje su Rimljani podigli na prostoru današnje Srbije: Sirmijumu, Singidunumu, Viminacijumu, Naisu i Medijani, Dijani i Trajanovom mostu, Romulijani, Caričinom gradu... Na prostoru današnje Srbije, tokom 3. i 4. veka, rođeno je 18 rimskih imperatora koji su u jednom važnom periodu kada je Rimsko carstvo prolazilo kroz krizni period, uspeli da mu udahnu nov život i udare temelje savremenoj Evropi. Serijal Putevi rimskih imperatora na jedan nov način prikazuje prošlost i otkriva nam priče o imperatorima i njihovim graditeljskim delima: putevima, mostovima, palatama i gradovima, kao i o životu ljudi koji su živeli u tom periodu: koje vere su bili, kakve su obrede i običaje imali, čime su se bavili, kakva su nam umetnička dela ostavili. Rekonstruišući prošlost u serijaly Putevi rimskih imperatora krenućemo putevima kojima su oni hodili kroz ove krajeve. Prva emisija iz serijala pod nazivom Sirmijum, panonska Pompeja je posvećena Sirmijumu, antičkom gradu koji se nalazi ispod današnje Sremske Mitrovice. Narator emisije nas vodi u 3. i 4. vek, u vreme kada je Sirmijum bio carska prestonica. Predstavlja nam ličnosti i događaje, kao i mesta na kojima arheolozi već decenijama istražuju i pronalaze vredna dela, svedočanstvo jedne nestale imperije. Kako je došlo do otkrića carske palate, kako je izgledao hipodrom koji danas neotkopan leži ispod savremenog grada, gde su otkrivene bazilike, gradski bedemi, nekropole, kako su izgledale terme, žitnice, gradske vile, gde su pronađena vredna umetnička dela: skulpture, freske, mozaici, nakit, staklene i keramičke posude.
19:10
U seriji „Srpska muzika kroz vekove, Obrazovno-naučnog programa, gledaoci mogu sagledati istoriju srpske muzike kao niz kulturnih pojava pod različitim okolnostima.... Ovaj serijal bavi se muzikom od vremena paganstva, prodora hrišćanstva, feudalnog doba, vizantijskih uticaja, turskog ropstva, muzike u Miloševoj kneževini, pansloveskog romantizma, pa sve do prvih decenija 20. veka kada konačno srpska muzika postaje deo globalnog mainstream-a. Serija je rađena u savremenom TV maniru i predstavlja fuziju edukativnog, filmskog i istoriografskog žanra. Urednik i scenarista: Branislav Jarić.
19:22
U ovom izdanju Beogradskog blaga predstavljeni su vredni predmeti iz zbirke Muzeja nauke i tehnike, a mnogi od njih bi se mogli naći i u popularnoj rubrici Verovali ili ne.... Među poklonima ćerke Selimira Lončarevića koji je davne 1928. na Terazijama otvorio jedan od poznatijih foto-ateljea u gradu, našao se i uređaj nemačke proizvodnje za automatsko fotografisanje- „Fotomaton. Kupljen u Parizu, predstavljao je pravu senzaciju u Beogradu. Mnogi fotografi su u strahu od gubitka posla potpisali peticiju za njegovu zabranu koja je, prema usmenim saznanjima, objavljena i u tadašnjoj Politici. Zanimljivo je da se prvi ovakav uređaj pojavio u Evropi ranih 20-ih godina 20. veka, a posle samo nekoliko godina i kod nas, što dosta govori o nivou tehničke svesti ondašnjih Beograđana koji su išli u korak sa svetom.
19:30
Često slušamo kako pesticidi mogu da ugroze životnu sredinu i naše zdravlje. Glavni razlog za to je njihova nepravilna upotreba. Retko kad imamo priliku da vidimo direktne posledice njihove zloupotrebe, kao u slučaju trovanja ptica u Vojvodini. Trovanjem su najviše pogođene zaštićene vrste: ptice orao belorepan, orao mišar, eja močvarica, eja livadarka, ždral, ali među žrtvama su i druge vrste ptica i domaćih životinja...
20:00
Izgubljeni u srcu šume ili na rajskom ostrvu, beskrajni su oblici ekoloških staništa u četiri ugla planete. Brojni su oni koji traže rešenja za očuvanje naših prirodnih resursa, pioniri predvodnici u otkrivanju novih staništa, besprekornih i vizionarskih ekoloških standarda. Kada arhitektura postane „zelenija“ , naš svet se menja, a sa „Eko-logikom“ ta promena se dešava sada.... Arhitekte širom sveta se takmiče u pronalaženju tehnika i inovacija za izgradnju kuća, hotela ili čak škola koje su sve više ekološke. Ti graditelji se oslanjaju na najsavremeniju tehnologiju, nove materijale i najfiniji inženjering, kako bi naše stanove pretvorili u hramove modernosti. Takve inovacije nisu svima dostupne i drže stanovništvo na distanci. Većina stanovništva mora se zadovoljiti klasičnim modelom arhitekture, s jeftinim materijalima i lošim energetskim performansama. Koje rešenje, održivo i dostupno najvećem broju ljudi, a isplativo i za konstruktora možemo da predložimo kako bi svima mogli da omogućimo pristup ekologiji.
20:31
Živimo u vreme integracije fizičkih, bioloških i sajber sistema, u razdoblju internet stvari u internet stvarnosti. Svet koji poznajemo ubrzano se prevodi u digitalne podatke. Jedino veštačka inteligencija može da ukršta i analizira more informacija čije stvaranje je omogućila tehnološka revolucija.... Kako to utiče na naše živote? Kako izgleda digitalna stvarnost čoveka sa pogledom na blisku budućnost u kontekstu razvoja veštačke inteligencije? - samo su neka od pitanja na koja odgovore traže naučnici i umetnici. Nova epizoda serijala Nauka u pokretu koja nosi naziv Evropska laobratorija veštačke inteligencije bavi se upravo odgovorom na ova aktuelna pitanja predstavljajući istoimeni projekat na kome učestvuje 13 institucija iz 11 zemalja među kojima je i Centar za promociju nauke iz Srbije.
21:00
Šta nas povezuje: Petnaesta emisija
21:30
Kao institucija od nacionalnog značaja, Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada poljoprivrednicima i naučnicima omogućio je neposredni kontakt, diskusije i razmene iskustava.... Ostaje ipak pitanje kako naučna istraživanja i dobijeni rezultati nisu usklađeni sa rezultatima koje postiže srpska poljoprivreda.
22:00
U ovoj epizodi ArheoKuhinje pod nazivom Vinčanski doručak, otkrićemo vam kakvi su se to mirisi mogli širiti sa prvim zracima sunca iz jedne Vinčanske kuhinje tokom različitih godišnjih doba, u vreme kada se na našim prostorima nalazila najveća metropola u ovom delu Evrope.... Kakav je bio ideal ženske lepote toga doba, čime su dohranjivane bebe i šta je to mogao biti pravi delikates na trpezi Vinčanaca, saznajte u ovoj epizodi ArheoKuhinje - Vinčanski doručak.
22:30
Poznata je Kantova misao i postulat Zvezdano nebo nad nama i moralni zakon u nama, ali se vrlo malo govorilo o njegovom učenju i poimanju osećaja.... Kada se govori danas o osećajima, često se misli na telesne promene poput: bola, hladnoće ili emocije, koje mogu biti jače ili slabije, a u koje ubrajamo stanja straha, besa, radosti, ljubavi, promene raspoloženja, razna afektivna stanja... Imanuel Kant osećaje definiše na drugačiji način otkrivajući pravi uzrok njihovog nastanka, ali i samu prirodu osećaja. O ovoj temi, Kantovim shvatanjima lepog, dobrog, uzvišenog ali i onog što određuje modernog čoveka govori dr Igor Cvijović, koji je i doktorirao na temi Osećaji kod Kanta.
23:02
Materijalno svedočanstvo bogate srpske kulture, tradicije i mitologije, može se čitati sa mnoštva predmeta koje su nam naši preci ostavili u nasleđe, počev od narodnih nošnji, zatim ćilima do preslica.... Na svim tim predmetima ispisani su brojni simboli koji nas vode u daleku prošlost i otkrivaju znanja i verovanja starih civilizacija i kultura poniklih na tlu današnje Srbije. Među tim simbolima su krug, odnosno kolo koje simbolizuje sunce kao izvor života i vrhovno božanstvo, zatim kolovrat koji je takođe solarni simbol, pa Perunov znak koji je često koristio Nikola Tesla, zatim znaci S i Aries, kao i vir, taj božanski spiralni prikaz vode koji pokazuje princip okretanja vode na severnoj zemljinoj hemisferi, kojoj pripada i Srbija. Motiv vira provlači se još od kulture Lepenskog vira i ispisan je na mnogim predmetima u Srbiji. Srbi su, takođe, verovali da imaju i zaštitu svojih predaka, pa se zato motiv stilizovane bele pčele ili belog orla može videti na njihovoj nošnji. „Šare na pirotskom ćilimu, kojih ima 95, nisu samo vešt dizajn i geometrijski dezen, već one predstavljaju astronomski kalendar koji potiče još iz naše praistorije, tvrdi arhitekta Željko Utvar, koji ima najbogatiju privatnu etno-zbirku na Balkanu, koja broji više od 5.000 predmeta.
23:28
Ako bolje razumemo suštinu stanja dijabetesa tipa 1 kod dece, uz savremena naučna saznanja, daćemo doprinos zdravom odrastanju mališana koji moraju da nadoknađuju insulin. Imamo li naučno zasnovanu strategiju prevencije i dijabetesa tipa 2 koji je sve učestaliji kod adolescenata? O tome će nam u emisiji serijala Dobro je, dobro je znati… govoriti prof. dr Vera Zdrvaković koja je je posle diplomiranja na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i položenog stručnog ispita za doktora medicine odmah nastvaila poslediplomske studije iz endokrinologije i specijalizaciju iz pedijatrije.... Zatim odlazi na postdipomske studije u Toronto gde je i odbranivši magistarsku tezu o Randomiziranoj placebo kontrolisanoj kliničkoj studiji sa pioglitazonom radi poboljšanja metaboličke kontrole kod adolescenata sa dijabetes melitusom, stekla diplomu magistra nauka, Instituta medicinskih nauka, Univerziteta u Torontu, u Kanadi. Odbranila je i doktorsku disertaciju i zavšila užu specijalizaciju o Hipertiroidizamu u dečjem uzrastu na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Iz godine u godinu usavršavala se u naučnim centrima u Londonu, Parizu, Hanoveru, Lozani, Sofiji, Atini, NJujorku. Član je stručnih udrženja i autor brojnih citiranih radova, glavni istraživač u mnogim projektima i predavač po pozivu na kongresima u zemlji i inostranstvu. Danas je vanredni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i šef Odeljenja endokrinologije, Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj. Ponosna je na svoju sad već veliku ćerku i na brojne mališane koji uz njenu pomoć i podršku su naučili da žive sa dijabetesom. Urednik i voditelj je Marijana Vuk Mrđa Montaža Slobodan Bajkić Reditelj Dragica Gačić.
00:00
RTS LAB (R)
00:30
Putevi rimskih imperatora: Sirmijum (R)
01:10
Srpska muzika kroz vekove: Rudolf Bruči – Joža Kalčić (R)
01:22
Beogradsko blago: Foto tehnika (R)
01:30
Životna sredina i zdravlje: Trovanje ptica (R)
02:00
Eko-logika: Domaći proizvodi (R)
02:31
Nauka u pokretu: Evropska laboratorija veštačke inteligencije (R)
03:00
Pola veka animacije u Srbiji 12. epizoda (R)
03:30
Nauka u selu: Nauka svetska poljoprivreda srpska (R)
04:00
Arheokuhinja: Vinčanski doručak (R)
04:30
Filozofija i... Imanuel Kant (R)
05:02
Kvadratura kruga: Zaštitni znaci Srba ispisani na nošnji (R)